You are currently viewing Zašto nam je filozofija danas potrebnija nego ikad?
Nikola Ačanski
Zašto nam je filozofija danas potrebnija nego ikad?

U nedavnom intervjuu, Slavoj Žižek govorio je o značaju filozofije u savremenom svetu. U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja, klimatskih promena, ratova i novih bioetičkih dilema, filozofija nije luksuz, niti disciplina odvojena od stvarnog života. Naprotiv, ona postaje naša suštinska potreba.

Zašto?

Zato što nas uči kako da razmišljamo i kako da postavljamo prava pitanja.

Da bismo došli do dobrih odgovora, moramo najpre postaviti prava pitanja. Treba da preispitujemo ono što uzimamo zdravo za gotovo i razmatramo pretpostavke na kojima počivaju naše odluke. Veštačka inteligencija, klimatske promene i ratovi nisu samo tehnički ili politički problemi. Oni otvaraju i duboka filozofska pitanja o odgovornosti, pravdi, slobodi i vrednostima na osnovu kojih želimo da oblikujemo budućnost.

Način na koji formulišemo problem često je deo samog problema i utiče na rešenja koja ćemo ponuditi.

Ako je dvadeseti vek doneo izuzetan naučni, industrijski i društveni razvoj, možda se jedan od ključnih izazova dvadeset prvog veka sastoji u tome da bolje razumemo posledice tog razvoja.

Zbog toga nam je potrebno kritičko promišljanje koje će nam pomoći da preispitamo postojeće vrednosti i razmotrimo nove okolnosti.

Žižek zato smatra da bismo trebali da preokrenemo Marksovu čuvenu 11. tezu o Fojerbahu, koja kaže da su filozofi do sada samo tumačili svet, a da je stvar u tome da se on promeni. Možda smo pokušavali da promenimo svet previše brzo, a da ga nismo pre toga dobro razumeli.

Zato danas, pre nego što pokušamo da promenimo svet, moramo da se potrudimo da ga razumemo.

U savremenom akademskom i društvenom okruženju često se naglašavaju praktična primenljivost znanja i pronalaženje brzih rešenja za hitne probleme. Takav pristup ima svoju vrednost, ali nosi i rizik da zanemarimo pitanja koja prethode svakom rešavanju problema. Nije dovoljno pitati kako nešto možemo da uradimo. Moramo se zapitati i da li to treba da uradimo, zašto i sa kakvim posledicama.

Filozofija nas uči da postavljamo pitanja od kojih zavisi kakve ćemo odgovore tražiti.

U svetu koji se ubrzano menja, sposobnost da kritički promišljamo stvarnost možda je jedan od najvažnijih uslova da njome odgovorno upravljamo.

Pročitajte i “Filozofija (ni)je mrtva?!”

Nikola Ačanski

Rođen 1993. u Novom Sadu. Master studije filozofije završio je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i Zagrebu. Trenutno je doktorand na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bavi se pisanjem, prevođenjem i filozofskom praksom. Stručne, naučne radove i eseje objavljuje u domaćim i međunarodnim časopisima i na portalima. Njegova polja naučnog istraživanja i interesovanja uključuju: filozofiju egzistencije, filozofiju duha, psihoanalizu, filozofiju psihoanalize, teorije ideologije. Od 2016. do 2020. volontirao je u Udruženju sekularnih humanista „Humans” gde se bavio radioničarskim radom i edukacijama iz oblasti humanizma i ljudskih prava. Učestvovao je u realizaciji nekoliko projekata iz oblasti ljudskih prava, demokratije i humanizma. Sertifikovani je voditelj radionica za mlade. Dobitnik je nekoliko priznanja i nagrada za pisanje, među kojima su i nagrada za esejiste fondacije „Prof. dr Lazar Vrkatić”, kao i nagrada „Duško Trifunović“ za kratke priče mladih do 30 godina. Za svoj master rad iz oblasti filozofije duha „Ništavilo svesti” dobio je nagradu „Dr Zoran Đinđić” koju dodeljuje Univerzitet u Novom Sadu za najbolji master rad u Srbiji iz filozofskih ili socioloških nauka. Od 2020. do 2023. godine bio je angažovan na portalu Politički pregled gde je objavljivao autorske tekstove, analize i prevode iz političke filozofije, društva i kulture. Od maja 2022. do maja 2023. radio je kao nastavnik-pripravnik u gimnaziji „Svetozar Marković” u Novom Sadu na predmetima logika i filozofija. Osnivač je Centra za edukaciju i filozofsku praksu – Filocentar. Organizator je i moderator prvih filokafea u Novom Sadu. Trenutno pohađa specijalističku obuku iz interaktivne psihoanalize na Institutu za filozofiju i interdisciplinarne studije u Novom Sadu i angažovan je kao zamenik urednika časopisa za filozofiju psihoanalize „Agrafa” koji objavljuju Filozofski centar za psihoanalizu i Institut za filozofiju i interdisciplinarne studije.

Leave a Reply