You are currently viewing Filokafe u Beogradu – specijalni gost prof. dr Milanko Govedarica
Filokafe u Beogradu – specijalni gost prof. dr Milanko Govedarica

Novi filokafe u Beogradu biće održan 25. juna u prostoru Kuća Umetnica u ulici Gospodar Jevremova broj 25. Tema o kojoj ćemo razgovarati je Sreća u apsurdnom svetu: šta bi Sizif danas radio? Specijalni gost biće redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Milanko Govedarica.

Tema ovog filokafea biće pitanje sreće u svetu u kojem je sve teže pronaći smisao i svrhu i znati šta su prave vrednosti. U svetu instant rešenja i površnih međuljudskih odnosa, u kojem je komunikacija svedena na razmenu informacija, autentičnost postala pitanje prestiža i luksuza, a sloboda svedena na posedovanje, moć i kontrolu, uz istovremeno bekstvo od odgovornosti, otuđenost je postala jedina izvesnost, dok su strah, strepnja i nesigurnost deo svakodnevne atmosfere naše egzistencije.

U takvom svetu čovekov život postao je automatizovan. Polu-svestan, više nalik mašini, nego živom biću od “krvi i mesa” koje misli i oseća, čovek umesto da živi on životari i preživljava, poput “živog mrtvaca” koji odumire, on radi svoj posao, ustaje, jede, radi, spava i sve ponavlja u krug, kroz dane koji liče jedni na druge. Možemo li u takvom svetu, danas, Sizifa zamisliti srećnog, kako nam je to sugerisao Alber Kami u svom čuvenom “Mitu o Sizifu”? Možemo li, još važnije – trebamo li – tom uzaludnom, repetitivnom guranju kamena dati neki smisao ne bismo li nekako došli do zrnca sreće, makar ono bilo i iluzorno?

Možda naznaka odgovora na to pitanje leži u jednom drugom Kamijevom delu .”Pobunjeni čovek”. “Pobunjeni čovek“ (L’Homme révolté) Albera Kamija je filozofsko-esejističko delo iz 1951. godine koje istražuje prirodu pobune kao fundamentalnog čina ljudskog postojanja. U osnovi, Kamijeva analiza pobune proizilazi iz njegove prethodne filozofije apsurda, izložene u “Mitu o Sizifu”. Dok je tamo postavio pitanje da li je život vredan življenja u svetu bez smisla, u “Pobunjenom čoveku” se pita šta čovek radi nakon što odbaci apsolutni smisao – kako dalje živeti i delovati.

Neka od pitanja o kojima ćemo razgovarati:

Da li je danas moguće biti srećan u svetu u kojem dominiraju automatizam, otuđenost i fragmentacija smisla?

Može li se sreća graditi iznutra, kroz odnos prema svetu, ili je neizbežno vezana za okolnosti?

Šta znači biti pobunjen, a da se ne padne u destrukciju, nihilizam ili beznadežni individualizam?

Kako razlikovati autentičnu pobunu od lažnih gestova slobode u svetu spektakla i samopromocije?

Da li je moguće u ponavljanju svakodnevnog, “besmislenog” života pronaći lični mit, svoj “kamen”, i postati, kao Sizif, gospodar vlastitog apsurda?

Pridružite nam se u utorak na filokafeu, 25. juna, u kafiću Kuća Umetnica, da zajedno promislimo – ne samo da li je Sizif srećan, već da li možemo biti mi.

Broj mesta je ograničen. Prijava je obavezna.

📅 Datum i vreme: 25. jun(sreda), 19 časova

📍 Lokacija: @kucaumetnica Gospodar Jevremova 25

📌 Obavezna PRIJAVA putem mejla filocentar@gmail.com

ili porukom putem Instagram profila @filocentar_acanski

📌 Kotizacija za učešće iznosi 800 dinara.

📌 Uplata se vrši nakon prijave, onlajn ili putem uplatnice.

Nikola Ačanski

Rođen 1993. u Novom Sadu. Master studije filozofije završio je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i Zagrebu. Trenutno je doktorand na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bavi se pisanjem, prevođenjem i filozofskom praksom. Stručne, naučne radove i eseje objavljuje u domaćim i međunarodnim časopisima i na portalima. Njegova polja naučnog istraživanja i interesovanja uključuju: filozofiju egzistencije, filozofiju duha, psihoanalizu, filozofiju psihoanalize, teorije ideologije. Od 2016. do 2020. volontirao je u Udruženju sekularnih humanista „Humans” gde se bavio radioničarskim radom i edukacijama iz oblasti humanizma i ljudskih prava. Učestvovao je u realizaciji nekoliko projekata iz oblasti ljudskih prava, demokratije i humanizma. Sertifikovani je voditelj radionica za mlade. Dobitnik je nekoliko priznanja i nagrada za pisanje, među kojima su i nagrada za esejiste fondacije „Prof. dr Lazar Vrkatić”, kao i nagrada „Duško Trifunović“ za kratke priče mladih do 30 godina. Za svoj master rad iz oblasti filozofije duha „Ništavilo svesti” dobio je nagradu „Dr Zoran Đinđić” koju dodeljuje Univerzitet u Novom Sadu za najbolji master rad u Srbiji iz filozofskih ili socioloških nauka. Od 2020. do 2023. godine bio je angažovan na portalu Politički pregled gde je objavljivao autorske tekstove, analize i prevode iz političke filozofije, društva i kulture. Od maja 2022. do maja 2023. radio je kao nastavnik-pripravnik u gimnaziji „Svetozar Marković” u Novom Sadu na predmetima logika i filozofija. Osnivač je Centra za edukaciju i filozofsku praksu – Filocentar. Organizator je i moderator prvih filokafea u Novom Sadu. Trenutno pohađa specijalističku obuku iz interaktivne psihoanalize na Institutu za filozofiju i interdisciplinarne studije u Novom Sadu i angažovan je kao zamenik urednika časopisa za filozofiju psihoanalize „Agrafa” koji objavljuju Filozofski centar za psihoanalizu i Institut za filozofiju i interdisciplinarne studije.

Leave a Reply